Komunikacije i upravljanje znanjem [responsive-menu menu="glavni_meni"]

Jačanje javnih institucija
u Bosni i Hercegovini

Strategija Programa jačanja javnih institucija jest zatvoriti ogroman jaz koji postoji između ciljeva i standarda Strategije reforme javne uprave i njihove same provedbe.

Komunikacije i upravljanje znanjem

24. 09. 2015.

Na jednoj strani cilj je proaktivna i moderna komunikacija u službi građana a na drugoj unapređen rad organizacija kroz kapitalizaciju znanja

Unapređene komunikacije javnih institucija u službi građana

Unapređenje komunikacije u javnih institucijama jedan je od ciljeva reforme javne uprave te je ovom cilju Revidiranim akcionim planom 1 posvećena jedna od šest reformskih oblasti (Institucionalna komunikacija). Ciljevi zacrtani u ovom strateškom akcionom planu su osnova za rad u tematskoj oblasti Komunikacije i upravljanje znanjem. Strateško pozicioniranje komunikacija unutar javnih institucija, unapređenje profesije, izgradnja kapaciteta, promjena pristupa komunikacijama (od pukog informisanja do dvosmjerne komunikacije s građanima) te uvođenje novih metoda, ideja i alatki predstavljaju glavnu osnovu rada Programa jačanja javnih institucija u oblasti komunikacija.

Upravljanje znanjem predstavlja novu temu za institucije korisnice a uvođenje prakse upravljanja znanjem u javnim institucijama za cilj ima bolje korištenje postojećeg znanja za odlučivanje, komuniciranje te unapređenje javnih usluga.

Metodologija

Ključne institucije za rad u ovoj oblasti su Ured koordinatora za reformu javne uprave kao glavni partner programa te kao koordinaciono tijelo za reformsku oblast institucionalne komunikacije i Služba za informisanje Vijeća ministara BiH kao služba koja koordinira komunikacijske napore institucija na državnom nivou. Procjena potreba, kreiranje inicijativa, planova i razvoj mjera u oblasti komunikacija i upravljanja znanjem se odvija unutar međuinstitucionalne grupe u kojoj su stalni članovi stručnjaci za komunikacije iz četiriju institucija (Ured koordinatora, Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku i Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete) te pridruženi članovi iz drugih institucija.

Rad u ovoj oblasti će se pored Strategije reforme javne uprave i njenog akcionog plana zasnivati i na Strategiji komunikacija Vijeća ministara te na međunarodnim incijativama i dobrim praksama, poput Partnerstva za otvorenu vlast.

Očekivane promjene u oblasti komunikacija se u prvom redu vezane za pristup komunikacijama i to u smislu da se unutar javnih institucija stvore uslovi za strateški pristup te veća i konkretnija očekivanja od komunikacija. Nadalje da se državnim službenicima koji upravljaju komunikacijama omogući dovoljno kapaciteta, prostora za donošenje odluka i resursa za ostvarivanje komunikacijskih ciljeva. Ove osnovne promjene vode ka promjenama u ponudi pojedinih institucija – kroz korištenje novih tehnologija, modernih alatki i metoda rada i kroz uključivanje civilnog društva u komunikacijske procese. Građanima bi tako bile omogućene pravodobne, kvalitetne informacije, kanali kroz koje mogu direktno komunicirati sa javnim institucijama. Poseban fokus jeste na unapređenju proaktivnih komunikacija s ciljem povećanja transparentnosti u skladu sa načelom javnosti rada po kojem javne institucije obavljaju svoje djelatnosti.

Promjene vezane za upravljanje znanjem su prije svega izgrađeni kapaciteta za upravljanje znanjem unutar institucija korisnica, jasno utvrđeno stanje i potrebe za upravljanje znanjem, osviješten menadžment o važnosti upravljanja znanjem te izgrađene procedure, standardi i prakse za upravljanje znanjem u institucijama.

Rezultati napora u tematskoj oblasti komunikacija i upravljanja znanjem koji se očekuju u ovoj fazi provedbe (do kraja 2016. godine) su:

 

Share on Facebook0Tweet about this on Twitter